Filozofija i duhovne vježbe
| Nositelj predmeta: | Ante Vučković |
| ECTS bodova: | 3 |
| Kôd: | PŽH3 |
| Predavanja: | 8 sati |
Namjera ovog predmeta je osvijetliti nastanak duhovnih vježbi u okviru filozofije u njezinim počecima u Grčkoj te pokazati kako je kasniji razvoj, preko rimskog razdoblja, srednjeg vijeka i moderne, doveo do današnjih oblika. Ukazivanjem na temeljne ljudske potrebe za oblikovanjem života i razvojem sposobnosti, njihov razvoj i promjene, namjeravamo pokazati kako odvajanje filozofije od praktičnog oblikovanja života i njezino oblikovanje kao znanosti, tako i odvajanje duhovnih vježbi iz okvira filozofije. Duhovne vježbe preuzele su jedan izvorno filozofski zadatak, a filozofija je velikim dijelom napustila pitanja praktičnog oblikovanja života. Ponovno promišljanje odnosa filozofije i duhovnih vježbi filozofiji može posvijestiti vlastite korijene, a duhovnim vježbama podariti svjetlo promišljanja o procesima koji nastaju unutar intenzivnog procesa oblikovanja života i značajnih odnosa, čemu teže duhovne vježbe.
Ispit se sastoji od pisanog rada koji je izravno vezan uz problematiku predmeta. Kompetencijama koje se stječu moguće je razumijevati svrhu i narav duhovnih vježbi, njihove povijesne prekretnice, te povezanost s filozofskim oblikovanjem života i raznolikošću motiva i izvora, iz kojih se rađa volja za vježbanjem duha.
Literatura (navedena literatura pomaže dubljem razumijevanju tematike, a literatura za ispite će biti dogovorni izbor studenta i profesora):
- Pierre Hadot, Exercices spirituels et philosophie antique, Albin Michel, Paris 2002.
- Lou Marinoff, Platon, a ne prozak!, Mozaik, Zagreb 2012.
- Eckart Ruschmann, Philosophische Beratung, Kohlhammer, Stuttgart, Berlin, Köln 1999.
- Ignacije Lojolski, Duhovne vježbe, Zagreb 1998.
- Willi Lambert, Tražiti i nalaziti Boga u svemu, Zagreb 2001.
- Marko Aurelije, Samomu sebi, CID, Zagreb 1996.
- Seneka, Dijalozi, Nova akropola, Zagreb 2007.
- Michel Foucault, Vladanje sobom i drugima, Antibarbarus, Zagreb 2010.
