Predmet Osjećaji u duhovnom životu upoznat će studente sa zakonitostima emocionalnog doživljavanja kao jednoj od temeljnih komponenti ljudskog života, te na koji načinin osjećaji utječu na čovjekovo doživljavanje, ponašanje, odnose s drugima i odnos sa samim sobom. U svjetlu kršćanskog poziva na svetost, posebno će se obratiti pozornost na ulogu osjećaja u duhovnom životu, te na koji način osjećaji utječu na doživljavanje odnosa s Bogom. Time će se studenti osposobiti za razumijevanje vlastitih osjećaja, kako bi ih mogli slobodno živjeti u duhu svoga poziva. Nastava će se izvoditi putem predavanja a ispit će biti usmeni, na temelju pročitane literature.

Kolegij će pokriti temeljne predispozicije ljudskog razvoja ka zrelosti s psihološkog stajališta, polazeći od nekih koncepata kao što su samopoimanje, samopoštovanje, motivacija, kognitivni i emocionalni razvoj te razvoj sposobnosti i talenata, itd. Nakon  toga, slijedi elaboracija ciljeva ljudske zrelosti za posvećene osobe, u analizi suvremene kulture i redovničkih zajednica. Razmatrati će se poteškoće ljudske zrelosti u suvremenim redovničkim zajednicama, te četiri tipa psiholoških poteškoća, zbog kojih mladi redovnici i redovnice napuštaju svoje zajednice. Ovaj kolegij će ukazati na prednosti i poteškoće posvećenog života u postizanju zrelosti. Nastava se provodi putem predavanja, a ispit je usmeni, uz obvezno pročitanu sljedeću literaturu.

Kolegij se bavi teološkim proučavanjem biblijskih, crkvenopravnih i crkvenodoktrinarnih temelja i dokumenata o identitetu i poslanju ustanova i osoba koje pripadaju Posvećenom životu u Katoličkoj Crkvi, i time im želi pomoći razumjeti sebe i svoje poslanje u duhu crkve, snagom karizme i potreba vremena. Osobiti naglasak stavljamo na bitne čimbenike Posvećenog života: pozvanost, posvećenost, karizmatičnost i poslanost. Naglašeno je istraživanje teološke poruke „evanđeoskih savjeta“ i njihovih teoloških, kristoloških, pneumatskih i marijanskih sastavnica.

Kompetencija: Stječe se adekvatna spoznaja i svijest o identitetu ove Bogomdane i Bogudane stvarnosti u Crkvi sa specifičnošću evangelizacijskog poslanja, snagom karizmatičnosti u ovom vremenu. Oblici provođenja: Predavanja, osobni rad i radionica.

Namjera ovog predmeta je osvijetliti nastanak duhovnih vježbi u okviru filozofije u njezinim počecima u Grčkoj te pokazati kako je kasniji razvoj, preko rimskog razdoblja, srednjeg vijeka i moderne, doveo do današnjih oblika. Ukazivanjem na temeljne ljudske potrebe za oblikovanjem života i razvojem sposobnosti, njihov razvoj i promjene, namjeravamo pokazati kako odvajanje filozofije od praktičnog oblikovanja života i njezino oblikovanje kao znanosti, tako i odvajanje duhovnih vježbi iz okvira filozofije. Duhovne vježbe preuzele su jedan izvorno filozofski zadatak, a filozofija je velikim dijelom napustila pitanja praktičnog oblikovanja života. Ponovno promišljanje odnosa filozofije i duhovnih vježbi filozofiji može posvijestiti vlastite korijene, a duhovnim vježbama podariti svjetlo promišljanja o procesima koji nastaju unutar intenzivnog procesa oblikovanja života i značajnih odnosa, čemu teže duhovne vježbe.

Ispit se sastoji od pisanog rada koji je izravno vezan uz problematiku predmeta. Kompetencijama koje se stječu moguće je razumijevati svrhu i narav duhovnih vježbi, njihove povijesne prekretnice, te povezanost s filozofskim oblikovanjem života i raznolikošću motiva i izvora, iz kojih se rađa volja za vježbanjem duha.

Literatura (navedena literatura pomaže dubljem razumijevanju tematike, a literatura za ispite će biti dogovorni izbor studenta i profesora):

Okvirno predmet „Dinamika grupe i psihologija sukoba u grupi“ prikazat će polaznicima važnost suradnje i timskog rada, te kako kvalitetno i efikasno suradjivati u grupi. U užem smislu kroz predmet će biti obuhvaćene značajke timskog rada te važnost prihvaćanja različitosti svakog pojedinca u timu. Kako bi polaznici programa to i doživjeli, imat će priliku kroz radionicu proći  i instrument SDI®. SDI® (Strengths Deployment Inventory®) je alat koji omogućuje izgradnju boljih odnosa s drugima i efektivnije upravljanje konfliktima, sa svrhom ostvarenja boljih timskih rezultata. Kroz ovoj predmet polaznici će razviti kompetencije timskog rada, izgradnje kvalitetnih odnosa i upravljanja konfliktima. Nastava će se održavati kroz interaktivnu radionicu u kojoj će polaznici prolaziti razne vježbe, a ispit će uključivati esej u kojem će polaznici na osobnom primjeru napisati što su spoznali kroz alat koji su prošli i što su naučili o tome kako suradjivati s drugima. Drugi dio ispita je rad u manjim timovima, u kojem će trebati prezentirati analizu svog tima i medjusobnih odnosa.

Predmet okvirno donosi pravne aspekte, s obzirom na uvjete u kojima se odvija pastoralna aktivnost Crkve i posvećenih osoba. U užem smislu, predstavljaju se teološko-pravni elementi posvećenog života, prikazujući posvećenje života koje nastaje, u ustanovama posvećenog života, prihvaćanjem evanđeoskih savjeta preko javnih zavjeta ili preko drugih svetih veza. Nastava se provodi putem predavanja, a ispit je usmeni.

Predmet donosi pregled izričaja crkvenog učiteljstva o posvećenom životu, polazeći prvenstveno od Drugog vatikanskog koncila i njegovog temeljnog dokumenta Lumen gentium, pa do postkoncilskih dokumenata kao što su Bratski život u zajednici i Vita consecrata, a dotaknut će se i nekih suvremenih poticaja. Dobiva se kompetencija temeljnog poznavanja crkvenih dokumenata i smjernica učiteljstva o posvećenom životu.

Očito je da je u širem smislu “postmoderna” novi stil razmišljanja, koji se najočitije pokazuje kroz krizu duhovnosti, posebno prepoznatljivu u relativiziranom shvaćanju istine i morala. “Postmoderna” zagovara prolaznost, nepostojanost i naročito poželjnost… Razonoda je iznad dužnosti, a sloboda iznad solidarnosti… Kolegij nudi odgovore na izazove postmoderne za redovništvo, te tumači: kako bi trebalo shvaćati redovničke zavjete? Predviđen je kao predavanja (powerpoint-prezentacije) uz aktivnu raspavu. Ispit: pismeni i/ili usmeni.

Predmet okvirno obrađuje svetopisamske tekstove, a napose tekstove evanđeljâ koji se odnose na evanđeoske savjete.  U užem smislu, predstavljaju se dometi egzegetskih istraživanja u Mt 19,12; Mt 19,21 i Mt 20,26 u njihovu kontekstu i u odnosu s paralelnim mjestima u ostalim evanđeljima. Također se tumače starozavjetni i ostali novozavjetni tekstovi koji predstavljaju podlogu i kasnije tumačenje ovih savjeta. Dobiva se kompetencija  stručnog znanja iz biblijske teologije evanđeoskih savjeta. Nastava se provodi putem predavanja i upoznavanja s literaturom, a ispit je usmeni

Kartak pregled povijesti duhovnog vodstva te njegovih svetopisamskih, teoloških i antropoloških temelja; upoznavanje s ciljevima i temeljnim sastavnicama duhovnog vodstva (posvećenih) osoba i skupina; usporedba duhovnog vodstva s drugim vrstama osobne pomoći; iskustveno suočenje šo znači pratiti i biti praćen. Studenti će upozanti ciljeve, sadržaje, načela, sredstva načine duhovnog vodstva osoba i grupa s praktičnim isksutvom. Nastava se dovija: predavanja, semianri, vježbe. Ispit: seminarski rad te pismeni ili usmeni ispit.